P U T N I K - F O R U M

FORUM PUTNIK
REGISTRACIJA:

*Kako ne bi neko "brljao" po porukama koje ste ostavili i kako biste u potpunosti iskoristili
mogućnosti foruma, morate se registrovati i tom prilikom odabrati za sebe korisničko ime i
lozinku.
*Učešće u radu foruma je besplatno i omogućuje vam sledeće:
* Da postavite novu temu za diskusiju
* Da učestvujete u postojećim diskusijama
* Da uređujete/prepravljate svoje poruke
* Da primate e-mailom obaveštenja kad neko odgovori na vašu diskusiju i teme koje ste odredili.
* Da šaljete lične poruke drugim korisnicima foruma
* Da u kalendar unosite događeje koji su bitni za vas
* Da podesite spisak 'prijatelja' kako biste brzo mogli da vidite ko je od vaših prijatelja
*Osim imena i lozinke neophodno je da upišete i e-mail adresu.
*Unošenjem e-mail adrese
nećete biti 'otvoreni' za neželjene poruke (spam) pošto možete da sakrijete adresu tako da
je onaj ko vam šalje poruku preko ovog foruma ni na koji način ne može otkriti. (Da biste
ovo proverili, možete poslati poruku drugom korisniku foruma.)
Administrator može zahtevati da vam završni deo registracije bude poslat e-mailom, kako bi se uverio da je vaša e-mail adresa važeća i u funkciji.

DOBRODOSLI NA FORUM "Z A H V A LJ U J E M O" NA VASEM PRISUSTVU

Join the forum, it's quick and easy

P U T N I K - F O R U M

FORUM PUTNIK
REGISTRACIJA:

*Kako ne bi neko "brljao" po porukama koje ste ostavili i kako biste u potpunosti iskoristili
mogućnosti foruma, morate se registrovati i tom prilikom odabrati za sebe korisničko ime i
lozinku.
*Učešće u radu foruma je besplatno i omogućuje vam sledeće:
* Da postavite novu temu za diskusiju
* Da učestvujete u postojećim diskusijama
* Da uređujete/prepravljate svoje poruke
* Da primate e-mailom obaveštenja kad neko odgovori na vašu diskusiju i teme koje ste odredili.
* Da šaljete lične poruke drugim korisnicima foruma
* Da u kalendar unosite događeje koji su bitni za vas
* Da podesite spisak 'prijatelja' kako biste brzo mogli da vidite ko je od vaših prijatelja
*Osim imena i lozinke neophodno je da upišete i e-mail adresu.
*Unošenjem e-mail adrese
nećete biti 'otvoreni' za neželjene poruke (spam) pošto možete da sakrijete adresu tako da
je onaj ko vam šalje poruku preko ovog foruma ni na koji način ne može otkriti. (Da biste
ovo proverili, možete poslati poruku drugom korisniku foruma.)
Administrator može zahtevati da vam završni deo registracije bude poslat e-mailom, kako bi se uverio da je vaša e-mail adresa važeća i u funkciji.

DOBRODOSLI NA FORUM "Z A H V A LJ U J E M O" NA VASEM PRISUSTVU

P U T N I K - F O R U M

Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
P U T N I K - F O R U M

PRIJATAN BORAVAK NA FORUMU PUTNIK ŽELI VAM ADMINISTRACIJA SAJTA I FORUMA Druženje, Upoznavanje, Chat, Zabava,Muzika, Humor,Filmovi, Crtaći, Omoti,Vesti, Vicevi,Oglasi,Zanimljivosti, Igrice, Sport, Programi ...

 Da bi imali odlican pregled Sajta,koristite IE-pretrazivac i rez:1280x800. Da bi vam brze otvarala Index stranica,potrebno vam je minimalna brzina.
(OBAVESTENJE) Nijedan od fajlova na ovom sajtu nisu hostovani na nasem serveru.Linkovi su napravljeni/generisani iskljucivo od samih korisnika. Administratori, vlasnici, sajta https://putnik.serbianforum.info/index.htm Nisu odgovorni za ono sto korisnici pisu ili ostavljaju putem linkova, niti za bilo koje delo korisnika.Nemojte koristiti ovaj sajt za distribuciju ili download bilo kakvog materijala, ukoliko nemate legalna prava za to.Vasa je odgovornost ukoliko dodajete, distribuirate i downloadujete slicne fajlove.

Приступи

Заборавио сам шифру!

Vreme Beograd

Prevision del Tiempo en Belgrado

    Pad Carigrada!

    lalemile
    lalemile


    Broj poruka : 117
    Poeni : 337
    Reputation : 1
    Datum upisa : 05.10.2009
    Godina : 110

    Pad Carigrada! Empty Pad Carigrada!

    Порука by lalemile Tue Oct 06, 2009 3:26 pm

    Pad Carigrada! Fall_of_constantinople


    Utorak, 29. maj 1453. godine smatra se jednim od najcrnjih dana u istoriji hrišćanstva. U svitanje toga jutra, nakon dvomesečne opsade, kroz razrušene bedeme vizantijske prestonice ušla je pobednička turska vojska na čelu sa sultanom Mehmedom Drugim. Pad Carigrada je istovremeno značio i kraj Vizantije. Međutim, po svojim dalekosežnim posledicama ovaj događaj znatno je premašio značaj propasti jedne države. Pomračenje meseca, koje je tokom opsade visilo nad glavama i napadača i branilaca, kao da je ubrzalo točkove istorije. Posle ove bitke nestao je stari verski poredak u Evropi, na čije je tlo stupio islam.


    Zazidani monasi

    Uoči ulaska otomanskih vojnika u grad, veliki broj ljudi se sakupio u crkvi Božanske mudrosti (današnja džamija Aja Sofija), nadajući se da će ih Gospod zaštiti od nevernika. Kada je Mehmed stigao pred svetinju, naredio je da se slomi bronzana kapija nakon čega je usledio pravi pokolj. Ostala je legenda po kojoj su smrt izbegla samo dvojica monaha, koji su se popeli na sprat crkve i ušli u njen zid?! Prema predanju, iz zida će izaći tek kada crkva ponovo postane hrišćanska bogomolja.

    Propast počela znatno ranije

    Osvajanjem Carigrada Turci su praktično prekinuli i sve dotadašnje kopnene veze između Evrope i Azije, što je zapadne zemlje nateralo da na Istok krenu novim, pomorskim putem, koji će, slučajno ili ne, odškrinuti i vrata Novog sveta. Tokom opsade vizantijske prestonice prvi put je upotrebljeno i vatreno oružje, što će doneti revoluciju u istoriji ratovanja. Osim toga, veliki broj učenih Vizantinaca, prebeglih u Evropu, poneće sa sobom i svu mudrost helenizma. Veruje se da su upravo oni najzaslužniji za pojavu humanizma i renesanse u evropskoj kulturi. Posle pada Carigrada, dakle, više ništa nije bilo kao ranije. Srednji vek je time definitivno otišao u istoriju.
    Pad Carigrada! Carigrad_zid

    Iako se ovaj datum uzima kao konačni slom vizantijske carevine, treba reći da je ono slabilo i propalo znatno ranije. U vreme pada sastojalo se samo od Carigrada i njegove bliže okoline, kao i despotovine Moreje kojom je upravljao despot Toma Paleolog, brat cara Konstantina Dragaša. Srpska despotovina je još odranije bila zahvaćena unutrašnjim sukobima, nesposobna da brani i sebe, a kamoli da pomogne drugima. To se, uostalom, i pokazalo nekoliko godina kasnije kada su Turci praktično bez borbe ušli u Smederevo i time izbrisali Srbiju sa karte sveta. Slično je bilo i u Bosni koja je skoro pola veka plaćala danak večitog trvenja između kralja i vlastele, a poslednja bugarska država, Vidinska kneževina, propala je je još 1398. godine.
    S druge strane, Otomansko carstvo je bilo tek na početku uzdizanja. Sultan Mehmed Drugi, koji na čelo Porte dolazi 1451. godine, kao svoj prvi i najveći cilj postavlja upravo osvajanje Carigrada. Da bi to ostvario najpre je potpisao mirovne ugovore sa Mađarima i Mletačkom republikom, a zatim je neometeno krenuo u ostvarenje svog nauma. Prvi potez mu je bio izgradnja tvrđave na evropskom delu Bosfora, tačno nasuprot postojeće Andaluzijske tvrđave, na mestu gde je moreuz širok svega 700 metara. Od tog trenutka više nijedan brod nije mogao proći do vizantijske prestonice, a da pri tom izbegne kontrolu turskih vojnika. Time je onemogućena bilo kakva pomoć koja bi Vizantincima, tokom predstojeće opsade, morskim putem mogla stići iz sveta. Ujedno, to je bio i jasan znak da će napad na Rim istoka, kako su ga mnogi tada nazivali, uskoro započeti.
    Pad Carigrada! Ulazak_krstasa_u_carigrad_pola

    Vratiće se car
    Pad Carigrada! 2002534697336994995_rs

    Telo Konstantina Dragaša nikada nije pronađeno, što je doprinelo stvaranju brojnih mitova i predanja. Jedna od legendi govori da vizantijski car spava pod Zlatnom kapijom i da će se probuditi kada hrišćani ponovo budu oslobodili Carigrad. O tome koliko se verovalo u tačnost ove legende, možda najbolje potvrđuje primer da su mnogi potonji otomanski sultani ovu kapiju držali zatvorenom. Zazidana je i dan-danas.

    Evropa zatvorila oči

    Car Vizantije, Konstantin Dragaš, bio je potpuno svestan situacije. Nemoćan da se sam odupre i ovoga puta se, kao i njegovi prethodnici, obratio za pomoć hrišćanskim zemljama u Evropi, nadajući se da će novi krstaški pohod zaustaviti Turke. Nažalost, njegove nade su bile jalove. U Evropi nije bilo ni mogućnosti ni volje da se pomogne caru. Naime, nakon okončanja stogodišnjeg rata, Francuska i Engleska su i dalje vidale svoje rane. Nemačke državice su bile u međusobnim sukobima, sličnih nevolja je bilo i na Iberijskom poluostrvu, a Mađarska i Poljska se još nisu bile oporavile od poraza kod Varne, 1444. godine. Ipak, pojedine trupe su i bez organizovane pomoći Zapada pohitale u pomoć Carigradu. Pre svih Đenovljanska republika, kao tradicionalni saveznik Vizantije, poslala je dva broda sa 400 ljudi, koje je predvodio Đovani Đustinijani Longa. Usput su pokupili i 300 vojnika iz đenovljanske vojne posade stacionirane na Hiosu, pa je u Carigrad pristiglo oko 700 dobro naoružanih i prekaljenih boraca. Time je garnizon u opkoljenom gradu, koji je imao oko 50.000 stanovnika, narastao na oko sedam hiljada vojnika. Nasuprot njima, procenjuje se da je Osmanlija bilo oko 150.000.
    Pad Carigrada! Ac

    Uoči samog napada, vizantijskom caru se obratio mađarski graditelj topova Urban, ponudivši mu svoje usluge. Nažalost, u gradskoj kasi nije bilo dovoljno novca za ponuđene topove, pa se ugarski trgovac obratio Turcima. Sultan Mehmet se nije dvoumio, isplativši mu tri puta više od tražene sume. I mada su topovi bili velikih dimenzija (dužina im je bila veća od osam metara), na bojnom polju su imali više psihološki nego ubojiti značaj. Međutim, upravo sa njima je započela i nova epoha u istoriji ratovanja, era vatrenog oružja.
    Otomanske trupe počele su da se okupljaju početkom 1453. godine, da bi prve jedinice pred Carigrad stigle na Veliki ponedeljak, 2. aprila. Skoro istovremeno je počela da pristiže i turska flota sa oko 200 brodova, na čijem čelu je bio poturčeni Bugarin Sulejman Baldoglu. Kada su branioci opazili brodove, odmah su između Pere i Carigrada razvukli masivan gvozdeni lanac, kojim je onemogućeno da brodovi pristanu pod samim bedemom grada.
    Zatvarajući obruč oko Carigrada i poštujući islamsku tradiciju, Mehmed Drugi je pozvao stanovništvo na predaju, obećavši im život i sigurnost za imovinu. Istu ponudu je uputio i samom caru, ali je negativan odgovor ubrzo stigao sa obe strane. Napad je, dakle, mogao da počne. Prvi ozbiljan udar Osmanlije su izvršile 18. aprila na razrušeni deo bedema. Turci su pokušali da spale barikadu od kočeva i omoguće sebi prilaz u sam grad. Međutim, združene snage na čelu sa Đustinijanijem uspešno su odbile napad zahvaljujući, pre svega, svom iskustvu i oklopu, ali i činjenici da se borba vodila u jednom uskom pojasu u kome turska brojčana premoć nije mogla doći do izražaja. Dva dana kasnije, u petak 20. aprila iz Mramornog mora su se iznenada pojavila četiri đenovljanska broda sa potrebnim namirnicama namenjenim braniocima. Turska flota je odmah pokrenuta, ali su saveznički brodovi, uz puno sreće i velike borbe, uspeli da priđu gradu. Uspešan prodor je podigao moral braniocima, a turski zapovednik flote, Baldoglu, odmah je ražalovan i na licu mesta pogubljen.

    Ipak, proboj hrišćanskih brodova ukazao je sultanu da grad treba pritisnuti sa svih strana. Da bi se to ostvarilo, moralo se ovladati i zalivom Zlatni rog, a to se bez flote nije moglo učiniti. Kako je morski prilaz Zlatnom rogu bio pregrađen lancem, Mehmed se odlučuje na skoro neverovatan poduhvat - da svoje brodove prebaci kopnom. Skoro hiljadu radnika su uz pomoć volova uspeli da postave nauljene balvane, po kojima je flota od 70 brodova za samo jednu noć prešla kopneni pojas i ponovo se otisnula u vodu. Zaprepašćeni branioci su pokušali da napadnu turske brodove, ali nisu uspeli. Napadači su definitivno zatvorili i ovaj prilaz gradu.



    Ispisao novu stranicu istorije... Turski sultan Mehmed II Osvajač
    Pad Carigrada! Image012

    Posle toga Turci su nastavili još besomučnije da opsedaju bedeme, ali i da kopaju tunele ispod njih. Na njihovu žalost, nijedna akcija nije dala značajne rezultate. Hrabrost, veština i srčanost cara Konstantina i kapetana Longe nadahnjivali su branioce na još veće napore. Mesec i po dana nakon početka opsade obe strane su bile potpuno iscrpljene, a pomračenje meseca 22. maja donelo je zle slutnje i jednima i drugima.

    Zle slutnje

    U turskom logoru su uveliko počele da se pojavljuju slutnje. Kolale su priče da je mletačka flota nadomak Carigrada i da Mađari prelaze Dunav. Podržan od mladih vojskovođa, sultan Mehmed je odlučio da još jedanput pokuša. Borba se zahuktala, a u trenucima kada je već delovalo da je pobeda branilaca na dohvat ruke, jer ni poslednji nalet Turaka nije uspeo da probije odbranu, jedan zalutali projektil je pogodio Đustinijanija u grudi. Ranjeni kapetan je, protivno naredbi da se unutrašnje kapije ne otvaraju dok se borba ne okonča, zatražio da ga unesu u grad. Videvši otvorenu kapiju, branioci su to protumačili kao znak za povlačenje, pa su se i sami povukli ostavivši nebranjene bedeme. Turci su to primetili i još žešće navalili. Suočen sa jakim naletom Osmanlija i svestan da je bitka izgubljena, Konstantin Dragaš je sa sebe skinuo sve oznake carskog dostojanstva i krenuo u samoubilački juriš. Posle toga ga više niko nije video među živima.

    Osvajanjem Carigrada otomanska imperija se učvrstila na tlu Evrope, odakle će nastaviti svoj ratnički pohod daleko na Zapad. Biće zaustavljena tek pod bedemima Beča, dva veka kasnije, ali carski vizantijski grad više nikada neće biti u rukama hrišćana. Pomračeni mesec je, očigledno, bio na strani islamskog polumeseca.
    izvor: press

      Сада је точно Thu Mar 28, 2024 9:46 pm